Mango: Uzgoj, nutritivna vrijednost i par korisnih savjeta za sađenje kod kuće

Mango (lat. Mangifera indica) je jedna od najčešćih biljaka u brojnim tropskim i suptropskim krajevima odakle i potječe. Točnije, stiže iz Indije gdje je usko povezan s njihovim vjerskim i folklornim običajima, a pripada porodici biljaka rujevke ili vonjače, zajedno s maslinama i datuljama. Prije nego je stigao u naše krajeve uzgajao se u ostatku Azije, a vjeruje se da je u zapadne krajeve stigao tek u 18. stoljeću. Ime mu potječe iz tamilskog jezika, izvorno may-may.

Premda ne spadamo u tropske krajeve, uzgoj manga kod nas nije pretjerano kompliciran (slično kao s limunom), ako zadovoljimo sve uvjete. Neke sorte mogu izrasti u drvo visoko do 18 metara, dok postoje i patuljaste sorte manga koje se mogu uzgojiti u stanu. Ukupno postoji oko 35 sorti i 500 podvrsti, a najpoznatija sorta manga je hass. Izgled ploda ovisit će o sorti manga, a veličine mogu varirati od onih manjih poput šljive do onih koji mogu težiti i više od dva kilograma. Oblik im je ovalan, a mogu biti crvene, žute i zelene boje, dok je meso žućkasto ili narančasto i vrlo sočno i mesnato.

Što je potrebno za uzgoj manga?

Iako se radi o voćki koja nije karakteristična za naše područje, nije teško naučiti pravila kako uzgojiti mango. Postoji nekoliko načina za uzgoj manga iz sjemenke ploda ili već formirane biljke koju možete kupiti u rasadnicima. Ako ćete ga uzgajati iz sjemenke, dobit ćete manje ploda, a bez obzira na to na koju sortu se odlučite, potrebna je redovita briga i dosta vremena.

Sađenje manga iz sjemena

U središtu sočnog ploda nalazi se debela koštica koja krije sjemenku, a koja će vam biti potrebna kako bi uzgojili mango. Da biste izvukli sjemenku, iskoristite trik da košticu prvo gotovo potpuno očistite od mesa da ne bude sklizava, a onda je pokušajte zarezati u presjeku i otvorite nožem. Ovo zahtijeva malo više snage, ali i nježnosti jer ne smijete oštetiti sjemenku. Kad otvorite košticu, rukom izvadite sjeme. Ako vam je potrebno daljnje objašnjenje, pogledajte video niže.

Nakon što ste izvukli sjemenku iz koštice, postoji nekoliko načina na koji je možete pripremiti za sadnju i saditi.

Prvi način je da sjemenku posadite direktno u zemlju. Pravilo pri ovakvoj sadnji je da košticu postavite vodoravno tako da širi dio leži na zemlji, ali trebate i paziti da nije preduboko. Preporučuje se preko tegle staviti prozirnu foliju jer mango voli toplinu i svjetlost, a folija će pomoći da zemlja zadrži vlažnost.

Drugi način je vlaženje koštice prije nego je zabodete u zemlju. To možete učiniti tako da sjemenku umotate u par slojeva papirnatog ubrusa, a onda sve to zajedno lagano smočite. Umjesto papirnatih ubrusa možete koristiti i spužvu. Tako zapakirano stavite u plastičnu vrećicu i držite par dana. Na ovaj način će sjemenka manga brzo niknuti jer će joj odgovarati toplina i vlažnost. Prve promjene bi se trebale pojaviti već nakon 10 do 15 dana. Budite oprezni jer postoji šansa da se pojavi plijesan ako prečesto otvarate vrećicu. Ako se to dogodi, izvadite je i operite sodom bikarbonom pa vratite u vrećicu i ponovite postupak.

Treći način sađenja manga iz sjemenke još je jednostavniji. Nakon što izvadite sjemenku iz koštice, uronite je u posudu s vodom i čekajte da proklija. Kada proklija, sadite je na ranije opisani način.

Zasaditi sjemenku manga možete čim nikne, a možete i čekati dok se ne razviju prvi listići. Pri sađenju iznikle sjemenke trebate paziti da biljka ostane uspravno te da nije preduboko u zemlji. Kao i kod prvog načina, obratite pozornost na to da na prvih par centimetara zemlje održavate vlažnost. Ako se odlučite na ovu vrstu sadnje, ne bi bilo loše da posadite više biljaka jednu pored druge kako bi se prilikom rasta međusobno oprašivale i tako donijele više cvijeta i plodova.

Sađenje manga iz već formirane biljke

Ako želite saditi mango u tegli, trebat će vam jako velika posuda jer se biljka vrlo brzo formira i ima duboko korijenje. Dubina zemlje treba biti oko 90 centimetara, a rupa u koju sadite oko 3 puta veća od korijena manga. Nije loše da uz zemlju pomiješate malo komposta i šljunka. Ova biljka voli rahlo tlo pa, kada ga posadite, nemojte previše pritiskati zemlju oko njega.

Ako želite posaditi više biljaka, neka budu s dovoljnim razmakom, barem 10 metara jer, kako smo već napisali, drvo manga je veliko, a čak i patuljaste vrste rastu do oko četiri metra.

Kako brinuti o mangu?

Kada ovo sve napravite i biljka počne dobivati prve listiće, najvažnije je da je redovito zalijevate i da joj dajete dovoljno svjetlosti. Nakon nekoliko mjeseci pretvorit će se u stabilnu biljku, ali prve plodove će davati tek kada naraste u drvo visine oko metar i pol. Budite spremni na presađivanje već nakon dva mjeseca ako ste u početku koristili manju posudu.

Temperatura

Iako manje sorte manga možete uzgajati u stanu u kojem možete kontrolirati toplinu, postoje neke razlike u tome ga treba saditi. Najbolje bi bilo da ga posadite u ljetnim mjesecima ili krajem proljeća jer će mu pri početku trebati najviše topline za razvijanje. Voli temperature od 27 do 38 stupnjeva. Ako sadite mango na dvorištu, neka to bude u tegli koju ćete u zimskim mjesecima prenijeti u zatvoreni prostor jer ova biljka neće preživjeti niske temperature ispod nule.

Svjetlost

Toplina je kod manga nužna za razvoj biljke i plodova, kao i svjetlost koju mora imati barem šest sati u danu. Ako želite da vam biljka ravnomjerno raste možete je svakih nekoliko dana okretati prema izvoru sunca. Trebate odmah znati da će teško rasti u zatvorenom prostoru jer neće dobiti dovoljnu količinu svjetlosti.

Vlaga

Kada zalijevate mango, koristite vodu sobne temperature, a u početku neka količine budu tek toliko da zemlja cijelo vrijeme bude vlažna, nikako mokra. Prilikom sađenja u teglu ne bi bilo loše da zemlja bude kombinacija tla i šljunka uz komadiće tegle. Kako je mangu u početku potrebna vlaga, ali ne previše već dovoljno da se zemlja održava vlažnom, na zemlju možete staviti malo malča. On će zadržavati vlažnost i onemogućavati rast korova koji je njegov veliki neprijatelj.

Kada mango pusti korijenje, najbolje bi bilo da ga zalijevate jednom ili dva puta tjedno i neka to bude dubinski kako bi se natopio korijen. Pripazite da ga dva mjeseca prije cvjetanja ne zalijevate, već nastavite tek kada se pojave novi plodovi.

Tlo i gnojenje

Tlo u kojem sadite mango treba biti dobro obrađeno na skoro metar dubine jer ova biljka ima velike i duboke korijene. Tlo za uzgoj manga treba biti prozračno, bogato i dobro ocijeđeno. Najbolje mu odgovara kiselo i neutralno tlo, pH vrijednosti od 4,5 do 7. Također je važno da su biljke dovoljno udaljene jedna od druge, upravo zbog velikog korijenja.

Neće mu smetati supstrat za sadnju, ali ne smijete ga koristiti previše. Prilikom korištenja gnojiva pripazite da koristite ona bez soli jer bi sol mogla omesti rast. Gnojivo neće biti potrebno koristiti barem prvih nekoliko mjeseci, čak i godinu dana ako ste ga zasadili iz sjemenke. Nakon godine dana nije loše koristiti gnojivo jednom mjesečno u manjim količinama.

Uzgoj manga u posudi

S obzirom na to da je mango prvenstveno ipak drvo koje daje velike plodove, običnu sortu nije moguće održati u zatvorenom prostoru. Zbog toga se za uzgoj manga u posudi koriste patuljaste sorte koje mogu preživjeti u stanu i koje mogu postati dio vašeg urbanog vrta. Inače, manje sorte manga najbolje uspijevaju u staklenicima gdje se može održavati optimalna toplina, svjetlost i vlažnost, a za uzgoj u stanu je potrebno jako puno posla i brige.

Patuljaste sorte manga i nisu toliko male jer mogu narasti oko 3-4 metra. Iako će najlakše uspjeti u stakleniku, mogu preživjeti i u stanu ili u dvorištu ako imaju dovoljno topline, vlažnosti i svjetlosti. Pod dovoljno mislimo barem šest sati sunca dnevno. Među patuljastim sortama manga koje najbolje uspijevaju na našem području su Carrie, Cogshall i Keitt.

• 

• 

Za sađenje će vam trebati velika posuda s rupama za odvodnju, a mango zahtijeva i dobru drenažu pa bi bilo dobro da u zemlju stavite malo lomljene posude i šljunka te da je zemlja za sadnju kombinacija komposta i tla. Također je važno da su biljke dovoljno udaljene jedna od druge. Vlaženje zemlje u posudi možete olakšati tako da stavite mahovine na površinu koja će je zadržavati. Bez obzira na to što se radi o patuljastim sortama, vjerojatno ćete ga morati obrezivati kako biste zadržali primijenjenu veličinu. Biljka manga koja se uzgaja u posudi teško će dostići svoj vrhunac i dati plodove, ali je moguće ako zaista dobro brinete za nju.

Značaj manga i njegova proizvodnja u svijetu

Najveći proizvođači i uzgajivači manga su tropske zemlje u južnoj i istočnoj Aziji i Africi u kojima on vrlo lako raste jer uživa u visokim temperaturama kroz cijelu godinu. Postoje informacije da je mango najčešće konzumirano voće na svijetu.

Kao što smo već spomenuli, potječe iz Indije gdje je usko povezan s njihovim vjerskim običajima jer se smatralo da ovo drvo ima sposobnost ispunjavanja želja. Drvo manga jako dugo živi pa postoje zapisi o nekima starih do 300 godina. Kod njih se tako godinama koristi u brojne svrhe, a koristiti se može gotovo svaki dio biljke. Koštice su se koristile za konzumaciju, deblo za ogrjev, grančice kao čačkalice, a listovi za izradu čaja.

U Indiji se proizvodi 70% ukupne svjetske proizvodnje manga što je oko 9 milijuna tona godišnje. Prve sorte manga su navodno bile s malim plodovima pa se tek križanjem stvorilo drvo mesnatog ploda na koje smo navikli i danas. Zbog sličnosti s jabukom koja lako uspijeva na umjereno toplim prostorima, mango se naziva i azijskom jabukom.

U Europi najlakše uspijeva u Španjolskoj, a u Hrvatskoj u mediteranskim krajevima. Španjolska je tako jedina europska zemlja sa značajnijom proizvodnjom manga od oko 22 tone godišnje.

Nutritivna vrijednost manga

Mango, osim što je ukusan i sladak, krije brojne pogodnosti za naše zdravlje i bogat je vitaminima. U sebi ima preko 20 vitamina i minerala od kojih su najzastupljeniji vitamini A, C, E i K. Uz to sadrži kalij, kalcij, magnezij i željezo, antioksidanse i polifenole. Nije previše kaloričan pa tako na 100 grama proizvoda sadrži tek oko 60 kcal, razina proteina je zanemariva, a više od 80% ploda čini voda.

No, ono zbog čega je mango posebno dobar za naše zdravlje su antioksidans zeaksantin i mangiferin. Zeaksantin filtrira štetne svjetlosne zrake i tako čuva zdravlje oka i štiti od štete koju uzrokuje makularna degeneracija. Ujedno, smanjuje oštećenje vida i rizik od oštećenja vida povezanih sa starošću. Mangiferin se pokazao kao uspješan suborac protiv tumora i dijabetesa jer se veže na slobodne radikale povezane upravo s tim problemima.

Uz ove antioksidanse, sadrži i beta karoten koji zajedno u našem organizmu mogu igrati veliku ulogu u borbi protiv karcinoma. Konkretno, studije su pokazale da ima utjecaj na smanjivanje rizika od karcinoma prostate i karcinoma debelog crijeva, dojki i pluća.

Vlakna iz manga mogu pomoći pri smanjivanju razine glukoze u krvi pa tako pomaže kod dijabetesa. Osim toga, vlakna pomažu u regulaciji probave i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Vitamin K i kalcij su zaslužni za zdravlje kostiju, dok vitamini A i C poboljšavaju zdravlje kose i kože.

Kad se sve zbroji, mango je vrlo ukusno voće koje se može jesti samo, stavljati u smoothieje ili voćne salate kojima će dodati slatkoću, a ujedno i činiti dobre stvari za cjelokupni organizam. Stoga, zašto već danas ne biste probali s njegovim uzgojem.