Plamenjača (eng. blight) je bolest biljaka, najčešće povrća, koju uzrokuje gljivca iz rodova Peronospora ili Phytophtora. Upravo od toga dolazi i njeno nešto poznatije ime u svijetu – peronospora. Možda se sjećate satova povijesti u školi o bolesti vinove loze i krumpira koja je u 19. stoljeću uzrokovala glad i neimaštinu, zbog koje su stotine tisuća ljudi iz cijele Europe, pa i Dalmacije, morali emigrirati u Ameriku. Da, ta bolest bila je peronospora.
O čemu je točno riječ, kako ju prosječni vrtlar može spriječiti, a i nedajbože, liječiti, možete saznati u ovom velikom vodiču kroz plamenjaču.
Što je točno – plamenjača ili peronospora?
Plamenjača je gljivična bolest koja napada biljke, najčešće povrće. Napada sve dijelove biljke, a počinje od listova. Ova bolest u početku se tako manifestira na naličju listova gdje izgleda kao tamnosiva ‘krasta’, pomalo vodenasta, koje kasnije prelaze u smeđu trulež. Ako vas napadne plamenjača listovi biljke bit će ‘spaljeni’ te imati žute ili smeđe mrlje. Zadnji stadij bolesti je onaj u kojem zahvati plodove ili gomolj koji počinju truliti i propadati.
Ova bolest djeluje veoma brzo; već u dva dana može progutati više od polovice vašeg vrta ili nasada vinove loze. Iako može naškoditi svim biljkama, najveće probleme radi vinovoj lozi, krumpiru, rajčicama, salati i kupusnjačama.
Kako nastaje?
Plamenjača ili peronospora najčešće buja za vrijeme kišnog razdoblja (barem 10 mm ili jače rose) u proljeće ili ljeto, kada su i temperature zraka nešto više (od 12°C do 27°C). Bolest se širi sporama gljivica koje se tokom jeseni i zime nalaze na otpalom lišću, a koje u proljeće, vjetrom ili kišom dospiju na listove mladih biljčica.
Kako spriječiti…
Iako bolest jest gnjavaža i na nekim mjestima javlja se iz godine u godinu bez obzira koliko se protiv nje borili, za nju danas ipak ima lijeka. Prvo što želite je napraviti sve da do bolesti uopće dođe. To se zove prevencija i ona je prva i najvažnija linija borbe protiv plamenjače.
To možete napraviti na nekoliko načina:
- Birajte sorte koje su otporne na plamenjaču i sjeme koje je zdravo
- Ne sadite pregusto; gljivica se širi sporama koje lebde u zraku ili se ispiru kišom
- Omogućite biljkama dobrog gnojiva i vode; npr. humus kalifornijskih glista je jako dobar za zdravlje biljke
- Sadite na terenima s dobrom ventilacijom
- Preventivno špricajte 1:10 otopinom mlijeka i vode ili koprive i vode
…a kako liječiti plamenjaču?
Ako do plamenjače u vašem vrtu ipak dođe, mogu vam pomoći dva prirodna lijeka. Jedan je da istog trena spalite sve oštećene dijelove biljke. Drugi je da biljke poprskate otopinom od bijelog luka (češnjaka) koja jako brzo uništava gljivicu.
Međutim, prije svega, morate znati jednu stvar.
Zašto ne želite koristiti vapno ili jod za tretiranje plamenjače?
Umjesto da trošite stotine i stotine kuna na razne prirodne i “prirodne” preparate, brinite o općenitom zdravlju vašeg vrta, posebno ako ga želite nazvati eko ili biovrtom. Što to točno znači?
Plamenjača je oko nas i ona će neminovno kad tad doći. Njeno širenje prvenstveno ovisi o vremenskim uvjetima. U godinama s puno kiše u stanju je poharati stotine tisuća hektara u samo nekoliko tjedana. Stoga mnogi stručnjaci, poput Biljane Banović smatraju da je bitnije raditi na preventivi nego prskati tlo i biljke raznim umjetnim ili “prirodnim” rješenjima koja ste pronašli na internetu.
Naime, vrlo često će se na webu, kao tzv. “prirodno” rješenje, naći otopine joda ili vapna. Svatko tko zna imalo kemije shvaća kako jod i vapno ne mogu prirodna rješenja za tretiranje plemenjače. Jod je u velikim količinama potencijalno kancerogen, dok je vapno veoma agresivno sredstvo od kojeg, ako vam upadne u oko, možete oslijepiti. Isto tako, samo 50 mg vapna na jednu litru vode ubija sav život u njoj.
Zar zaista nešto takvo želite u vašem vrtu?
Osim toga, koristeći tako agresivna sredstva vi zapravo ubijate sav živi svijet i razne male i velike organizme koji žive na biljkama i u zemlji i koji su zapravo dobri za vaše biljke. Ubijajući njih dugoročno si radite veću štetu jer stvarate plodno tlo za razvoj ne samo plemenjače, nego i svih ostalih bolesti i patogena koji vrebaju oko vašeg vrta.
Imao sam točno 15 godina kada sam posadio svoj prvi paradajz. Prvi se uvijek pamte.