Ukoliko ste rođeni na selu, možda se sjećate da su vaši roditelji ili pak djed i baka povremeno išli u šumu kako bi donijeli crnu, rahlu, plodnu zemlju kako bi njome obogatili tlo na kojemu će zasaditi povrće, koju voćku ili možda cvijeće.
U šumi, ali i u prirodi općenito, lišće na jesen pada na tlo, trune i pretvara se u prirodni kompost, hranjivo tlo koje omogućuje da život u šumi neprestano buja. Istovremeno, to lišće tlu čuva vlažnost i tako se između drveća i biljaka te tla odvija svojevrsni krug života. Tlo hrani bilje, a ono mu vraća lišćem, plodovima i granjem koje truli i hrani tlo.
Taj prirodni proces možete imitirati i sami, bilo da imate okućnicu s vrtom, ili pak bilje ili kakvo povrće koje želite uzgojiti na balkonu sedmog kata. Sve potrebne sastojke vi i vaša obitelj ionako proizvodite svakog dana u obliku biljnih ostataka, pa zašto ih ne iskoristiti kao sirovinu koja će se kompostiranjem pretvoriti u dragocjeno gnojivo ili supstrat za sadnju.
Što je, dakle, kompostiranje?
Kompostiranje je istovremeno jedan od najjednostavnijih, ali i najkorisnijih elemenata vrtlarstva. Ukratko, radi se o pripremi komposta prirodnim procesima razlaganja organskog materijala s ciljem stvaranja domaćeg, ekološkog gnojiva.
Evo kako možete krenuti s kompostiranjem, ovisno o tome gdje i kako živite i kakav vrt zapravo želite.
Kompostiranje u vrtu
Ako imate vrt gdje možete saditi, izrada domaćeg komposta definitivno će pomoći da ga održavate zdravim i snažnim. U sljedećim redovima objasnit ćemo sve sitnice oko toga kako napraviti prirodni kompost te kako ga koristiti ako imate vrt. Smatrajte to svojevrsnim vodičem za kompostiranje za početnike.
Prirodno kompostiranje
Ukoliko imate vlastiti vrt i ne pripremate se za prvu sadnju, štihača vam ove jeseni neće biti potrebna. Korijenje biljaka koje su kroz godinu urodile plodovima ostavite u tlu kako bi ga hranile dušikom. Nadzemne dijelove biljaka pak prikupite na hrpicu i odnesite na kompostište gdje će dočekati sljedeću jesen.
Ukoliko imate kompostište, dobre su šanse da već imate spreman i kompost. Njega nanesite na očišćene gredice u sloju od nekoliko centimetara. Ukoliko još nemate svoj kompost, ovog će vam puta poslužiti i stajski gnoj. Nakon što grabljama rasporedite kompost ili stajski gnoj, na njega nanesite, pazite sad – slamu.
Ostatak posla do proljeća će umjesto vas odraditi snijeg, kiša i hladnoća. Tada ćete ispod slame pronaći sloj komposta i vaše će gredice odmah biti spremne za sadnju povrća, cvijeća ili nekog drugog bilja. A kad bilje nikne, okružite ga slamom kako bi ona i dalje u tlu čuvala vlagu. Taj se proces naziva malčiranje.
Kako napraviti kompostište?
Ukoliko po prvi put radite svoj kompost, prvo što vam treba je – kompostište. I da, ono zaista može biti tek hrpa biljnih ostataka u zabačenom kutku vašeg vrta, no mnogo je elegantnije napraviti vlastito. Osim što će vam vrt tako biti uredniji, sam proces kompostiranja bit će u potpunosti u vašoj kontroli, a i rezultati će biti bolji.
Ukoliko vam prostor to dopušta, napravite kompostište zapremnine jednog kubnog metra. Zamislite kocku kojoj su sve stranice duge po jedan metar, bez da ima dno i pokrovnu stranicu. Najjednostavnije ćete ga sagraditi tako da nabavite drvene letvice malo duže od jednog metra te ih posložite i spojite naizmjenično rebrasto kako bi kompost na svim razinama bio lijepo prozračen. Dakle, ponešto letvica, čekić i čavli su sve što će vam biti potrebno.
Kad je gotovo, kompostište svakako pozicionirajte na zemljano tlo, ne na beton ili nekakvu drvenu ploču. Poželjno je da bude u sjeni, a ne ne izravnom suncu. No, isto je tako bitno da nije na mjestu gdje se nakon kiše dulje zadržava voda.
Okej, idemo pripremiti kompost!
U svojoj (odličnoj!) knjizi ‘Zeleni kvadrat’, slavna televizijska vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić prirodne sastojke za kompost vrlo jednostavno dijeli na zelene i smeđe.
Zeleni sastojci su:
- pokošena trava
- korov
- ostaci povrća
- zeljaste vrtne biljke
- kuhinjski otpad
Smeđi sastojci su:
- granje
- korijenje
- karton
- novinski papir
- suho lišće
- slama
Ključ pripreme dobrog komposta međusobni je omjer zelenih tj. vlažnih te smeđih tj. suhih sastojaka. Zeleni sastojci u kompost donose dušik, a smeđi ugljik. Omjer koji Kornelija preporuča je 3:1 ili 2:1 u korist smeđih sastojaka. Važno je, naime, da kompost bude optimalno vlažan. Ukoliko je previše vlažan, dodajte mu smeđih sastojaka. Ukoliko je suh, dodajte mu zelenih sastojaka ili – vode.
Priprema sastojaka komposta
Priprema sastojaka za kompost veoma je jednostavna, a jedno od najbitnijih pravila je da usitnite sve što se može, bilo rukama, bilo vrtnim škarama. Sa zelenim sastojcima ne biste trebali imati previše problema, no smeđi – poput granja – trunut će godinama ako ga ne usitnite. Ukoliko se radi o sitnijem granju, polomite ga rukama, a ako je nešto deblje, izrežite ga škarama.
Prozračivanje kompostišta
I tako, sada imate kompostište i punite ga sastojcima. Ukoliko ga iz dana u dan punite sastojcima, dovoljno ga je prozračivati tek povremeno. Uzmite vile, lopatu ili nekakav štap i jednostavno promiješajte masu. Pritom posebno pripazite na veće količine trave jer će se vrlo lako usmrdjeti.
Ako pak odjednom zapunite kompostište, njega je važno što češće prozračivati, pa i zalijevati tijekom sušnih razdoblja.
Prozračivanjem ne samo da ćete odbiti nepozvane goste poput miševa, već ćete, dovođenjem kisika, doprinijeti razvoju zdrave kulture mikroorganizama, a time i bržoj i kvalitetnijoj razgradnji sastojaka.
Poželjni i nepoželjni sastojci komposta
Ranije smo naveli najbitnije, zelene i smeđe sastojke komposta. Postoje, dakako, i stvari koje ne biste trebali stavljati u kompostište.
To su:
- meso
- riba
- kosti
- časopisi u boji
- otpaci od kućnih ljubimaca
- bolesne biljke
Kad smo kod kuhinjskog otpada, evo koji smijete stavljati u kompost:
- ljuske jajeta
- ostaci voća i povrća
- kruh
- vrećice čaja
- talog od kave
- neobojeni novinski papir
- karton
Jedan od najdragocjenijih sastojaka komposta tako je i stajski gnoj. Stajski gnoj poželjan je sastojak svakog komposta jer će ubrzati biološku razgradnju komposta. Ukoliko ga nemate, slobodno u kompost povremeno umiješajte čistu zemlju iz šume ili obližnje livade.
A kako kompostirati na balkonu?
Sve je to lijepo i dobro, ali… – reći će neki od vas, jer živite u zgradi i nemate vrt u kojem biste mogli napraviti kompostište. Ukoliko već imate mali vrt na balkonu ili ga tek planirate napraviti, onda možete napraviti i svoj kompost.
Ono što će vam trebati je nekakav koš ili kanta sa zapremninom od oko 75 litara. Bitno je da na poklopcu ima otvor ili rupice, baš kao i pri dnu, zbog prozračivanja.
Nekoliko naših trgovina u ponudi ima koševe za kompost, no oni najčešće imaju sićušnu zapremninu manju od deset litara i nemaju rupice pri dnu. Možda ćete imati sreće s nekim većim košem za rublje koji često imaju otvore ili pak jednostavno kupite veću kantu ili koš s poklopcem a otvore i rupice napravite sami. U svakom slučaju, za kompost u urbanoj sredini birajte plastiku i nikako ga ne spremajte u kantu od primjerice hrđajućeg metala.
Sve ostalo isto je kao u vrtu. Brinite o vlazi, sastojke izlomite na što manje dijelove i povremeno promiješajte cijeli sadržaj. I slobodno povremeno u parku uzmite ponešto lišća, pokošene trave ili grančice. Kompost će vam biti zahvalan.
I za kraj…
Za kraj – ponovimo gradivo. Kvalitetan kompost trebao bi biti temelj svakog kvalitetnog vrta. On će poboljšati plodnost tla, spriječiti njegovo zbijanje te blagotvorno utjecati na zdravlje biljaka. I što je isto tako vrlo bitno i što ste mogli naučiti i iz ovog teksta – kompostiranje je vrlo jednostavno, a vaš će vam prvi paradajz na balkonu na njemu biti nevjerojatno zahvalan.
Imao sam točno 15 godina kada sam posadio svoj prvi paradajz. Prvi se uvijek pamte.