Malčiranje (eng. mulching) je proces u kojem vlastitom vrtu dajete malo ljubavi i pažnje, a onda vam vrt to vrati boljim urodom i manjom brigom oko napasnog korova. Zvuči savršeno, zar ne? Malčiranje je dakle vrtlarska tehnika kojom vrt ili polje prekrivate organskim ili anorganskim materijalom kako biste ga zaštitili od korova, ali i utjecaja vjetra, vrućina ili hladnoće.
Kao što smo naveli, malčiranje može biti organsko, kada vrt prekrivate tvarima koje se prirodno raspadaju, poput slame, trave ili lišća ili pak anorgansko kada ga prekrivate npr. plastičnim folijama. Naravno, mi ćemo se uvijek zalagati za prvi odabir, pa idemo pričati o organskom malčiranju i zašto je ono dobro za vaš vrt.
Koje su prednosti organskog malčiranja?
Prvo i najvažnije, malčiranje se radi kako biste suzbili korov. To je najbrži i najefikasniji način borbe protiv njega. Naime, kada korov čupate fizički, osim što slučajno možete izvaditi i mladicu neke biljke, vi zapravo stvarate prostor za razvoj novog i jačeg korova. On nikada neće otići, samo će se vratiti tjedan dana kasnije.
Malčiranjem, posebno ako stavljate deblji sloj, onemogućujete neželjenim biljkama pristup suncu zbog čega one jednostavno ne mogu rasti. Barem ne tako efikasno i brzo kao prije.
Ova vrtlarska tehnika idealna je za ljude koji žele svoj vrt ali nemaju puno vremena brinuti oko njega. Ili su jednostavno stariji. Jednom kada se malč postavi on će trajati manje-više cijelu sezonu, a vama dati više vremena da brinete o drugim stvarima. Isto tako, u ovakvom vrtu puno je lakše raditi, ali i hodati, osobito za kišnog razdoblja kada zemlja postaje vlažna i skliska.
Druga prednost malčiranja možda je i važnija. Ono čuva vlažnost tla čak i za duljih vrućih razdoblja bez kiše. Naime, ako proljetni ili ljetni pljusak i natopi vaš vrt, jednom kada grune sunce voda će jako brzo ispariti. Sloj organskog malča omogućava da se voda puno duže zadržava u zemlji što je izrazito bitno kada ljetne temperature postanu previsoke. Naravno, ovo pomaže i vama jer ne morate trošiti vrijeme na konstantno zalijevanje svojih gredica.
Treća stvar zbog koje je malčiranje bitno jest čista kemija. Organski materijali, poput sijena, trave, usitnjene kore drveta ili lišća, koje ste pobacali po vrtu, počet će se kroz vrijeme raspadati i tako hraniti tlo tvarima koje vaše biljke vole. Upravo zbog toga voće i povrće na malčiranom tlu daje bolje urode i sočnije plodove. Jedno istraživanje pokazalo je rast uroda do 60 % u odnosu na polja koja nisu bila malčirana.
Nedostaci malčiranja… Imamo rješenja!
Iako biste možda zaključili kako malčiranje ne može imati nedostataka, ipak postoje neke stvari na koje morate paziti. Prvo i najvažnije, malč prekriva tlo i podiže njegovu temperaturu što dobro dođe za hladnog vremena, ali je idealno za razvoj gljivica i loših bakterija jednom kada postane toplo. No i to se može suzbiti tako da malč ne postavljate tik uz stabljiku već 5-10 centimetara uokolo. Na ovaj način biljka i dalje može “disati”, a gljivice ako se i stvore – neće naškoditi.
Drugi nedostatak malča je činjenica da neki materijali, poput npr. sjena (koje možda na sebi još ima sjemenki) može privući krtice, poljske miševe i razne druge voluharice. Isto tako, malč je dobra podloga ispod koje se vole zavući i puževi pa vam bez vašeg znanja grickati usjeve. No i za to ima lijeka. Prvi je da koristite malč poput piljevine, lišća ili osušenog sijena koje nema ukusnih sjemenki kakve voluharice vole. Rješenje za puževe je da malč ne postavite predebelo, možda par centimetara, pa ako se ovi napasnici i pojave, odmah ćete ih uočiti i ukloniti.
Zadnji nedostatak malčiranja je taj da ga neke biljke, npr. korjenasto i gomoljasto povrće (izuzev krumpira) uopće ne voli. Sprječava im dotok kisika koji je bitan za razvoj ploda ispod zemlje.
Organsko malčiranje za početnike
Sada, kada ste donijeli odluku i poželjeli malčirati svoj vrt ili polje, idemo pokazati kako se to radi. Evo dobar video na engleskom koji ukratko pokazuje proces na primjeru malog, povišenog vrta.
Proces nije kompliciran. Sve što morate je nabaviti željeni materijal i u tankom sloju, par centimetara (ako nemate velikih problema s korovom), prostrijeti ga između mladica biljaka. Pazite da malč ne dođe preblizu biljke. Ako imate velikih problema s korovom, malč može biti debeo i do 15 cm.
Neki vrtlari, posebno oni koji se bave urbanim vrtlarstvom, preporučuju jednu drugu stvar. Naime, oni malčiranje rade prije sadnje. Sve što vam treba jest malo volje i puno kartona.
Evo o čemu je riječ.
Nakon što odredite polje za sadnju, pogazite, pokosite ili počupajte sve biljke i travu koja tamo već raste. Dobro natopite polje, a zatim na njega posložite sloj kartona koji ste prije pripremili. Da, običan karton, od npr. starih kartonskih kutija iz dućana. Pazite samo da na sebi nema selotejpa ili traka ili da nije ispisan bojama koje bi, kad se počnu otapati, mogle naškoditi tlu i biljkama. Kada postavite karton, natopite i njega, a zatim dodajte sloj zemlje koji vam je potreban, najmanje 20-ak centimetara. I to je to – krenite saditi.
Karton je, naravno, organski materijal koji će se krenuti raspadati, hranit će tlo te onemogućiti razvoj korova i trave koja je tu bila prije nego ste vi krenuli s obrađivanjem.
Najbolji organski materijali za malčiranje
Za početak, ne postoji najbolji organski malč koji je dobar za sve prilike. Postoji ih nekoliko i svaki ima svoju specifičnu funkciju ili korist kod određene vrste biljaka. Prije odabira najboljeg malča za sebe bitno je znati dvije stvari: izvor i cijena.
Izvor malča je važan jer želite znati njegovo porijeklo; ako je kompost, što je točno išlo u njega. Ako je od kore drveta ili lišća, želite znati da nije riječ o npr. lišću oraha, koje je otrovno. Ako je sijeno ili slama, bitno je da bude sušeno i ne svježe; svježa trava počinje truliti što definitivno nije dobro za vaš vrt. Sijeno u sebi može sadržavati sjemenke žitarica koje može privući neželjene napasnike.
Druga stvar, cijena, također je bitna, osobito ako imate veći vrt ili polje. Tada je najbolji malč onaj koji možete dobiti besplatno ili što jeftinije. Ukratko, onaj koji možete sami napraviti – poput pokošene trave ili piljevine koja ostane nakon pripremanja drva za zimu. Ali, idemo redom o svim dobrim i lošim stranama.
Piljevina
Prednosti piljevine su da ju je jako lagano nabaviti – u velikim količinama. Ako doma ne spremate drva za zimu, sigurno u blizini imate pilanu koja će vam dati ili jeftino prodati par vreća. Piljevina je dobra i zato što jako dugo zadržava vlagu, što pomaže kod sušnih razdoblja. Njen nedostatak je činjenica da ima upola manje hranjivih tvari od recimo, slame. Isto tako, njeno raspadanje mijenja sastav tla te ga osiromašuje dušikom. Zbog toga vrtove s malčom od piljevine treba dodatno gnojiti.
Piljevinom trebate malčirati do debljine od 5 cm.
Slama
Jako dobar materijal za malčiranje; lako se nabavlja, veoma je hranjiva za tlo i idealna za povrtnjake. Dobar je toplinski izolator, zadržava vlagu i ono što je najbolje, u njoj nema sjemenki korova. Barem ne bi trebalo biti. Međutim, ima problem da je, kada se osuši, lako zapaljiva, pa svakako trebate pripaziti da vam ne ostane neki komad stakla kroz koji će sunce izazvati zapaljenje.
Slamom trebate malčirati do debljine od najviše 20 cm.
Suho lišće
Suho lišće jako je lako nabaviti i potpuno je besplatno; drveće je svuda oko nas. Suho lišće obično se koristi kao malč koji se stavlja prije zime, jer ga tada ima najviše. Kako ga vjetar ne bi otpuhao, obično se na njega bace i manje grančice ili kora drveća. Jako dobro funkcionira u kombinaciji s kompostom koji mu daje vlažnost, a ono kompostu – masu.
Suhim lišćem trebate malčirati do debljine od 8-10 cm.
Sijeno
Još jedan malč kojeg ima svuda oko nas i potpuno je besplatan. Jednostavno je – pokosite travu, pustite da se osuši na suncu i zatim – malčirajte. Trava je dobra jer se jako brzo raspada nakon čega nastaje dosta dušika koji je neophodan biljkama.
Sijenom malčirajte do debljine od najviše 8 cm.
Kora drveća
Najveći problem je što nije baš jednostavno doći do većih količina; ukratko, morate ju kupiti. Međutim, njena najbolja osobina je što izgleda odlično, pa je se koristi i u dekorativne svrhe, posebno ako ju postavite oko drveća ili kao ukras na putevima oko vrta i gredica. Također, kora drveća sporo se razgrađuje, a slično kao i piljevina, nije toliko bogata dušikom pa vrt (ili drvo) treba jače gnojiti.
Koru drveća malčirajte do debljine od najviše 10 cm.
Morske alge
Možda ovo niste očekivali, ali morske alge idealne su za malčiranje. Barem kada je riječ o manjim vrtovima ili gredicama, budući da su nešto teže dostupne. Međutim, alge su nevjerojatno bogate hranjivim tvarima, brzo se raspadaju i biljke će s njima jednostavno uživati. Jedino što morate zapamtiti je da ih dobro isperete vodom iz pipe prije postavljanja, kako sol iz algi ne bi poremetila sastav tla.
Morskim algama malčirajte do debljine od najviše 8 cm.
Kada treba malčirati?
Malčiranje se obično radi u dva godišnja doba – jesen i kasno proljeće. Jesensko malčiranje radi se nakon što s vrta uberemo sve plodove te ga pripremamo za novu sezonu. Svrha takvog malčiranja je onemogućiti rast i razvoj mladog korova u proljeće, ali i nahraniti zemlju prije nove sadnje.
Proljetno malčiranje radi se kada obilne kiše toga razdoblja završe i kada mladice već propupaju. Proljetni malč tada služi da suzbije sav novi korov te mladim biljkama da potrebnu hranu za daljnji razvoj. Razlog zašto se malčira tek kada prođe razdoblje čestih proljetnih kiša je taj što zemlji ipak želimo dati mogućnost da vlaga ispari. Malo vlage je dobro za biljku; puno vlage pogoduje razvoju truleži i loših bakterija što može naškoditi mladim biljčicama.
Kako god bilo, oko točnog vremena nemojte puno brinuti. Malčirati možete obaviti u bilo koje doba godine. Šansa da time učinite nešto loše puno je manja od šanse da vam vrt preplavi korov.
Trebam li zadržati malč od prošle godine?
Ovo pitanje često se postavlja na vrtlarskim forumima i raspravama, a jednostavan odgovor je – i da i ne. Ako je malč od prošle godine u dobrom stanju, ostavite ga, neka i dalje trune, samo preko njega nabacite novi sloj.
Međutim, ako smatrate da vam je prošle godine bilo više korova nego inače ili vam je biljke napala neka bolest koja se inače ne javlja, moguće da je problem bio upravo loš izbor organske tvari za malčiranje. U tom slučaju morate ga potpuno ukloniti, nanovo pripremiti zemlju i staviti novi sloj malča – po mogućnosti nekog kvalitetnijeg i s manje klica korova.
Par kratkih savjeta za kraj
I za kraj, evo par jednostavnih i kratkih savjeta za malčiranje. Oni su zapravo sve što morate znati o ovoj temi.
- neka vam sloj malča bude debeo minimalno 4-5 cm, bez obzira na materijal koji koristite; sve manje od toga neće spriječiti korov
- nemojte da malč guši biljku; ne postavljajte ga direktno na stabljiku, neka počne barem nekoliko centimetara dalje
- lišće, sijeno i slama rijetko kada izdrže cijelu sezonu; stavite novi sloj kad vidite da se stari počeo raspadati
I to je to. Sada znate apsolutno sve što trebate o malčiranju. Nadamo se da vam je ovaj vodič kroz malčiranje bio zanimljiv i poučan te vam u novoj sezoni želimo što manje znoja, a što više ukusnih domaćih plodova. Zaslužili ste!
Imao sam točno 15 godina kada sam posadio svoj prvi paradajz. Prvi se uvijek pamte.