Urbano vrtlarstvo sve je popularnija aktivnost među gradskim stanovništvom željnog zdrave, domaće i organske hrane. Najveći izazov je pronaći odgovarajući prostor, međutim uvijek postoji mala neiskorištena površina koja se može iskoristiti za početak. Maleno gradsko dvorište, balkon, zgradina terasa, pa čak i neiskorišteni dio unutrašnjosti stana bit će dovoljni da započne vaša vrtlarska operacija. Sve se svodi na najbolje moguće iskorištavanje malog prostora.
Koncept urbanog vrtlarstva populariziran je u SAD-u i Europi kao odgovor na krizu i nedostatak hrane van ruralnih područja u periodu za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Općenito, svaka velika svjetska kriza, bez obzira bila uzrokovana ratom ili ekonomskim aspektima, pobuđuje kod ljudi interes za uzgojem vlastite hrane. Ista stvar događa se i za vrijeme kriza uzrokovane koronavirusom koja je otežala bilo kakvu aktivnost, pa tako i opskrbu hranom. Vratio se i trend tzv. “victory gardena” koji su bili prisutni za vrijeme ratova kao način osiguravanja namirnica, ali i održavanja pozitivnog morala. Mnogi su iskoristili Instagram kao platformu za slavlje svojih vrtlarskih pobjeda.
Bez obzira na trenutne poteškoće, činjenica jest da je hrana dostupna nadohvat ruke u svakom dućanu, urbano vrtlarstvo doživljava ponovnu renesansu s obzirom na činjenicu da sve više pazimo što konzumiramo i želimo biti sigurni kako je hrana koju jedemo provjerenog porijekla. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje uzeti stvari u svoje ruke i jednostavno uzgojiti što je više moguće vlastitog povrća i začina. S obzirom na dostupnost alata, pribora, gnojiva i sjemena urbano vrtlarstvo postaje idealan hobi sve većem broju ljudi.
Osim što postaje sve veći trend kod pojedinaca, urbani vrtovi sve su češće način za okupljanje zajednice oko zajedničke aktivnosti i korisnog cilja. Sve veća potražnja za lokalnim proizvodima, provjerenog porijekla potaknula je mnoge lokalne zajednice na osnivanje zajedničkih gradskih vrtova na kojima se ekološki uzgajaju različite biljke – prije svega za vlastite potrebe, ali sve češće i za prodaju.
Najveći europski urbani vrt nalazi se u Haagu, gdje je lokalna zajednica pronašla jedinstveni način za iskoristiti napuštenu zgradu tehnološkog giganta Philipsa. Na vrhu zgrade, na površini od 12.400 kvadratnih metara nalazi se vrt koji opskrbljuje 900 lokalnih obitelji, restorane i kafiće. Godišnje se u njemu uzgoji oko 50 tona povrća. Prednosti takvih vrtova prepoznaju i svjetske metropole, tako u New Yorku postoji već sada preko 700 različitih urbanih vrtova.
Urbano vrtlarstvo u Hrvatskoj
Zadnjih godina svjedoci smo da niti Hrvatska ne zaostaje za ovim trendom, tako da su vlasti u mnogih hrvatskim gradovima rezervirale određene površine za zajedničke vrtove koje građani mogu obrađivati. U Zagrebu su takvi vrtovi dostupni na nekoliko lokacija, a istim se mogu pohvaliti i Velika Gorica, Slavonski Brod, Osijek, Čakovec, Samobor, Karlovac, ali i mnogi drugi.
Grad Zagreb je tako s projektom gradskih vrtova za vlastite potrebe krenuo još 2013. godine. Površina parcela je 50 m², a svaki stanovnik Zagreba tako može sklopiti ugovor s Gradom i dobiti parcelu na korištenje u trajanju od dvije godine. Kriteriji za davanje vrtnih parcela na korištenje su: prebivalište podnosioca, socijalni status, status hrvatskog branitelja, status umirovljenika i broj članova kućanstva. Na temelju toga pravi se rang lista te dodjeljuje gradsko zemljište za uzgoj povrća i jagodastog voća, ali i začinskog bilja i cvijeća.
Građani Zagreba bili su oduševljeni ovom idejom te je do danas u ponudi 13 gradskih vrtova na kojima se nalazi više od 3.000 dostupnih (i zakupljenih) parcela s ogromnim listama čekanja. Što se zaista impresivna brojka. Stoga, pronađite najbliži vrt vašem mjestu stanovanja (natječaji idu početkom svake godine) i uzgajajte vlastitu hranu.
Zašto započeti s vrtom, čak i ako živite u gradu?
Ako se do sada niste zapitali otkuda dolazi vaša hrana, sada je idealan trenutak da o tome razmislite. Ogromno gradsko stanovništvo ima goleme potrebe za hranom, tako da je opskrba grada namirnicama ozbiljan logistički pothvat. U doba kada sve više ljudi razmišlja o budućnosti naše planete, dobro je podsjetiti na činjenice kako trenutno funkcionira cijeli sustav i koji su sve benefiti urbanog vrtlarstva:
- lokalna distribucija hrane troši 4 do 17 puta manje goriva uz 5 do 17 puta manju emisiju CO2
- postoje istraživanja da bi lokalna distribucija hrane na pojedinim područjima imala isti rezultat kao micanje 17.000 automobila iz prometa
- dovoljan je jedan kvadratni metar zelene površine da poništi emisije CO2 automobila
- zelene gradske površine apsorbiraju zvukove i smanjuju zvučno zagađenje
Iako se urbano vrtlarstvo većinom koncentrira na vanjske gradske površine, balkone i krovove zgrada, posebno je interesantan porast broja ljudi koji su svoj vrt odlučili preseliti unutar stana. Ako ste razmišljali o hobiju koji će pozitivno utjecati na vas, vašu okolinu i cijeli eko sistem, vrijeme je da pokušate uzgojiti svoj mali vrt u stanu.
Sve što je potrebno je minimalni budžet i puno dobre volje. Prednosti koje donosi urbani vrt su mnoge:
- zdravija hrana
- organski uzgoj
- zbližavanje s prirodom
- fizička aktivnost
- mentalno opuštanje
- štednja novca
- recikliranje i maksimalno iskorištavanje resursa
Kada imate vrt u stanu ne morate razmišljati o vremenskim uvjetima jer su vaše biljke zaštićene. Ista je stvar s različitim nametnicima koji u vanjskom okruženju često napadaju biljke. Toplija unutarnja okolina produžit će sezonu mnogim biljkama, tako da si možete osigurati dulju plodnost. Ovisno o tome za koje biljke se odlučite, one mogu vašem prostoru donijeti dodatnu svježinu kroz čišći zrak, ali biti i vizualni element koji će prostoru dati dodatnu estetsku vrijednost. Mogućnosti su različite i svatko ih može prilagoditi dostupnom prostoru.
Imao sam točno 15 godina kada sam posadio svoj prvi paradajz. Prvi se uvijek pamte.