Limun: Uzgoj, sadnja i primjena kao lijek

Limun je predivna, dekorativna zimzelena biljka porijeklom iz Indije, koju su u 10. stoljeću u Italiju uvezli Arapi, otkuda je stigla i na naš južni Jadran. Drvo limuna može narasti do šest metara u visinu. Listovi limuna su sjajni, svijetlo zelene boje i jajoliki. Cvjetovi su bijeli, a plodovi nevjerojatno kiseli, ali i osvježavajući. Posebno u ljeto. Ako su uvjeti dobri, a podneblje ugodno, drvo limuna može cvasti i do tri puta godišnje, od svibnja do rujna. Nakon cvatnje, drvo daje jarkožute plodove koji se koriste za jelo, sok ili daljnju preradu u ukusne slastice.

Meso ploda limuna razdijeljeno je u 8-12 režnjeva u kojima se nalaze sjemenke. Kora je najčešće hrapava, ali može biti i glatka. S unutarnje strane obložen je bijelom spužvasom ovojnicom, albedom, koja je gorka i nije jestiva.

Što je potrebno za uzgoj limuna?

Limun je poprilično zahtjevna biljka koja treba izrazito odgovarajuće agrotehnološke uvjete kako bi opstala i razvijala se. Prvi od njih je visoka temperatura zraka.

Temperatura

Limun, kao jedan od najosjetljivijih agruma, ne može opstati na mjestima gdje temperatura zraka pada ispod -5°C. Zbog toga, tijekom zimskih mjeseci preporučuje se zaštititi krošnju voćke zaštitnom folijom. Ili, ako ga uzgajate u posudi, unesite cijelu biljku u kuću.

Voda

Gnojidba limuna prekida se u rujnu te ih tada trebate zalijevati umjereno, puštajući da se zemlja osuši između dva zalijevanja. Tijekom ljeta, kada su vrućine žešće, zalijevajte ih češće. Od travnja do kraja rujna, kada se drvo nalazi u vegetacijskom razdoblju, limuni traže dostatne količine vode.

Tlo

Limunu jako odgovaraju tla koja su dobro drenirana i čija je tekstura nešto lakša. Najprikladnija su tako ilovasta ili pjeskovito-ilovasta plodna tla te položaji s dosta sunca, zaštićeni od vjetra.

Održavanje

Rezidba je bitan dio procesa uzgoja svake biljke. Kod limuna, rezidbom se grane ne prikraćuju, već se konkuretne grane potpuno odstranjuju. Na ovaj način želite potaknuti rast ostavljene mladice. Ovisno o tome kakav vam je intenzitet rezidbe, ovisit će bujnost i rodnost voćke.

• oštra rezidba: dobit ćete više vegetativnih, a manje rodnih pupova
• slabija rezidba: imat ćete drvo manje bujnosti i slabije kondicije
• izostanak rezidbe: rodnost će biti izrazito slaba

Budući da znamo da postoji velik broj ljudi koji ovu predivnu biljku uzgaja u posudama, rezidba je važna i kako bi ona ostala lijepa. Ono što želite je oblikovati kuglastu krošnju koju ćete pravilnom rezidbom prorijediti. To se radi svake godine potkraj zime (npr, u veljači), prije nego što nastupi vegetacija, a režu se sve predugačke i one grane koje rastu prema unutrašnjosti drveta.

Par kratkih savjeta za kvalitetnu rezidbu limuna

1. Krenite od dna, uklanjajući sve grane i grančice do, otprilike, visine koljena
2. Uklonite grane s vrhova drveta, kako ono ne bi raslo previše u visinu i kako biste lakše došli do plodova
3. Prorijedite sredinu; uklonite grane koje rastu prema unutrašnjosti kako bi plodovi dobili više sunca
4. Budite oprezni kod mladih biljaka, da ne odrežete previše

Gnojidba

Limun je biljka koja će vam odmah pokazati da joj nedostaje hrane. Njeni listovi će, umjesto zeleni, biti žuti. Od travnja do kolovoza limun treba gnojiti jednom tjedno. Za gnojidbu možete koristiti posebno gnojivo za agrume koje možete nabaviti u svim specijaliziranim vrtnim centrima. Neki tvrde da im limun raste kao lud ako se gnoji konjskim gnojivom, ali i stajnjakom. Naravno, u tom slučaju treba ga razbacati dalje od samog drveta.

Berba

Prve plodove mladi limun dat će tek nakon tri do četiri godine. Kao što smo već naveli, ako je podneblje odgovarajuće i ima dosta sunca, limun može roditi dva puta u godini dana. Cvatnja u proljeće traje najmanje dva mjeseca, a isto toliko plodovi na grani mogu čekati branje. Upravo zbog toga, vrlo često limun se bere tijekom cijele zime, pa sve do travnja ili svibnja.

Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje kroz cijeli kolovoz i rujan. Plodovi se počinju brati u svibnju, dakle tik nakon što je završila berba zadnjih “zimskih” limuna.

Odraslo drvo u idealnim uvjetima može dati od 600 do 800 plodova godišnje. Punu rodnost stablo doseže između 18.-20. godine, a njegov životni vijek je do 50 godina.

Vrste limuna

U komercijalnom smislu, limune dijelimo na žute i zelene. Zeleni se dobiva iz proljetnog cvijeta i ima tanku, zelenu koru i sočno meso. Dobar je za duga putovanja i skladištenje pa ga se može izvoziti po cijelom svijetu.

Žuti plod, kakav se obično nalazi na našem tržištu, dozrijeva zimi.

Značaj limuna u svijetu

Proizvodnja limuna u svijetu iznosi oko 3,5 milijuna tona. To je oko 6 % ukupne proizvodnje svih agruma (naranči, mandarina, grejpfruta,…). Najveći proizvođač limuna u svijetu je SAD (800.000 tona). Druga je Italija, a treća Španjolska. Jaki proizvođači još su i Argentina, Turska, Grčka, Južnoafrička Republika, Čile, Izrael i Cipar. Najveći izvoznik limuna je Španjolska, a iza nje slijede Italija i Grčka.

Što se tiče potrošnje, najjači potrošač agruma je SAD s oko 54 kg po stanovniku godišnje. Druga je Italija s oko 37 kg po stanovniku (11 kg spada na limune). U Njemačkoj troše oko 2 kg po stanovniku, a slična brojka je i za državljane Hrvatske, piše Gospodarski list.

Inače, kako priča domaći uzgajivač limuna Slavomir Raffanelli, cijena ekološkog limuna svake godine na globalnom tržištu raste i do 20 posto, a za par godina mogla bi doseći i 75 kuna za kilogram.

Uzgoj limuna u Hrvatskoj

Uzgoj limuna na ovim prostorima ima dugu tradiciju. Još 1923. godine zabilježeno je da se u Dalmaciji nalazilo gotovo 11.000 stabala raznih agruma. Naravno, najveću važnost imaju mandarine, koje fantastično uspijevaju na neretvanskom području, a slijede naranče i limuni koji se proizvode na oko 30 ha.

Dakle, što se tiče proizvodnje limuna u Hrvatskoj, situacija tu baš i nije pretjerano bajna. Naprosto, izuzev par mikrolokacija s dobrom klimom kroz cijelu godinu, proizvodnja limuna ovdje je gotovo nemoguća. Dobre mikrolokacije za uzgoj limuna u Hrvatskoj su:

• južna strana otoka Visa
• južna strana Hvara
• Korčula, Mljet i Lastovo
• dubrovački otoci i dubrovačko primorje
• dolina Neretve i makarski obalni dio
• obala Istre

Na ovim mjestima moglo bi se zasaditi dovoljno limuna za naše potrebe, a nešto bi ostalo i za izvoz. Upravo zbog slabijih klimatskih uvjeta, mnogo ljudi odlučuje se limune uzgajati kod kuće, u velikim posudama koje zimi mogu unijeti u topli dom.

Uzgoj limuna u posudi

Limun je idealna biljka za urbano vrtlarstvo jer ga se bez problema može uzgajati u većoj posudi. Tako za toplijeg vremena vaš limun može stajati u vrtu (ili na terasi), a kada postane hladno, morate ga prenijeti u kuću, idealno u ostakljeni balkon gdje ima dosta svijetla i temperaturu višu od 10°C. Ako neće imati dovoljno svjetlosti, limun će odbaciti lišće pa je ogoljele grane potrebno prikratiti kako bi na proljeće potjeralo mladice.

Uzmite u obzir da kada ga prenesete u zatvoreni prostor i stavite pored prozora on dobiva oko 60 % svjetlosti iz okolice. Ako ga udaljite samo jedan metar od prozora dobit će 18 posto, a dva metra dalje dat će tek mizernih 7 posto svjetlosti.

Također, limuni vole vlažnost pa mu suhi zrak u zatvorenom prostoru također može naškoditi. Nedostatak vode u tlu uzrokovat će kovrčanje, sušenje i otpadanje lišća, a plodovi će biti zakržljali. Višak vode u tlu spriječit će normalni rad korijenja. Optimalna vlažnost tla trebala bi biti 60 % apsolutne vlažnosti, što se odnosi i na vlagu u zraku.

Inače, kućni citrusi bez problema se mogu uzgojiti iz sjemenki, ali bi takve biljke trebalo cijepiti mladicama uzetim s biljaka koje donose više plodova. Najbolje vrijeme za cijepljenje je između kolovoza i rujna. Nadalje, bilo bi dobro da ih svake dvije do tri godine presadite u smjesu listovače, komposta i oštrog pijeska s nešto teške zemlje. Na ovaj način dajete mu novu hranu i bolje uvjete za daljnji rast i razvoj.

Limun kao lijek

Gotovo da ne postoji osoba koja za vrijeme prehlade ili gripe (ili kao prevenciju bolesti) nije popila hektolitar čaja s limunom. Ovaj plod idealan je izvor vitamina C; samo 100 grama sadrži 88 % dnevne potrebe organizma za tim vitaminom.

Prema istraživanjima, limun je dobar za bolesti srca i krvožilnog sustava, ali i probavu. Njegov okus nevjerojatno je kiselkast, a samo par kapi sokovima, smoothiejima i salatama daje sjajni, osvježavajući okus.

Limun, dakle, može pomoći kod:

• bolesti srca
• mršavljenja
• bubrežnih kamenaca
• anemije
• razvoja tumorskih stanica

Jedino što morate paziti je da svoje limune, posebno ako koricu koristite za kolače, kupujete od domaćih, eko proizvođača. Naime, kako limun do vašeg stola mora putovati iz toplijih krajeva i po nekoliko tjedana, često ga se mora tretirati fungicidima koji na takvim putovanjima sprječavaju truljenje. Baš zbog toga korica limuna nije za jelo.

Stoga ne čudi da se sve više ljudi odlučuje uzgojiti vlastiti, eko limun u vrtu ili tegli. Tih 20 do 50 plodova najčešće su sasvim dovoljni za sve kolače i limunade koji vama i vašoj obitelji trebaju u hladnim zimskim mjesecima.